Poslovne vijesti - Hrvatska

Industrijska proizvodnja raste, izgledi neizvjesni

Prema glavnoj industrijskoj grupaciji (GiG-u), negativan doprinos mjesečnoj promjeni došao je od proizvodnje Energije (-10,7%), Trajnih proizvoda za široku potrošnju (-8,3%) te Kapitalnih proizvoda (-5,9%). Snažniji pad ublažen je rastom kod Netrajnih proizvoda (+2,0%) te Intermedijarnih proizvoda (+0,3%).

Rast prerađivačke industrije

Prema NKD-u, nakon smanjenja u veljači (-0,7%), Prerađivačka industrija u ožujku je na mjesečnoj razini bila viša za 0,6%. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija bila je niža 15,9% dok je kod Rudarstva i vađenja zabilježen rast za 2,1%.

Na godišnjoj razini, nakon izraženog rasta tijekom 2025. te rasta u veljači (+7,0%) proizvodnja Kapitalnih proizvoda bila je u ožujku niža za 1,3% (+0,7% u 1. tromjesečju), proizvodnja Intermedijarnih proizvoda viša za 2,2% (+1,8% u 1. tr.) te Netrajnih proizvoda za široku potrošnju viša za 8,7% (+3,4% u 1. tr.). Negativne godišnje promjene u ožujku bilježe Trajni proizvodi za široku potrošnju (-12,7% te -8,8% u 1. tr.) i Energija (-11,8% odnosno -3,1% u 1.tr.).

U skladu s navedenim, ukupan fizički obujam industrijske proizvodnje ostvario je povećanje za 0,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine (kalendarski prilagođeni indeksi). Na tromjesečnoj razini, u razdoblju od siječnja do ožujka obujam industrijske proizvodnje u prosjeku je veći 0,4% u odnosu na isto razdoblje 2025.

Prema NKD-u, u prvom tromjesečju, prerađivačka industrija bila je veća za 0,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine iako su podaci unutar područja mješoviti.

Izglede opterećuje povećana neizvjesnost

Prema našim očekivanjima, industrijska proizvodnja bi i u ovoj godini trebala ostvariti rast premda vjerojatno nešto umjereniji nego lani. Izglede opterećuje povećana neizvjesnost u međunarodnom okruženju. Aktualne geopolitičke napetosti povećavaju rizik poremećaja na energetskim i logističkim tržištima, što bi moglo negativno utjecati na troškovnu strukturu industrije kroz više cijene energije, transporta i osiguranja. Dodatno, produljenje takvih napetosti moglo bi oslabiti inozemnu potražnju i investicijsku aktivnost u europskom okruženju, što bi se odrazilo i na dinamiku domaće industrijske proizvodnje. Iako naš osnovni scenarij i dalje pretpostavlja nastavak umjerenog rasta industrije, ravnoteža rizika i dalje je nagnuta prema negativnoj strani.